Lorem Ipsum is simply dummy text of the printing and typesetting industry.

Bebo club share

Lorem Ipsum is simply dummy text of the printing and typesetting industry.

Naslovna / Imam bebu 0-1 / Razvojne faze bebe / Uloga roditelja u razvoju bebinog mozga - prvih 12 meseci

Uloga roditelja u razvoju bebinog mozga - prvih 12 meseci

Uloga roditelja u razvoju bebinog mozga - prvih 12 meseci

U ovom članku:

Prvi kontakt sa bebom

Važno prisustvo tate

Značaj fizičkog dodira za razvoj bebe

Razvoj mozga 0-3 messeca

Razvoj mozga 3-6 meseci

Razvoj mozga 6-9 meseci

Razvoj mozga 9-12 meseci

 


Razvoj mozga kod beba u prvih 12 meseci



Iskustva koja proživljavamo u prvih 1000 dana života određuju kakve ćemo ličnosti postati kada odrastemo. U kojoj meri ćemo biti emotivno i mentalno zdravi i stabilni u mnogome zavisi od kvaliteta odnosa sa roditeljima i njihove uloge u prvim danima našeg dolaska na svet.

 

nastavak ispod


reklama


 

Od rođenja do treće godine razvoj mozga kod dece i beba se razvija neverovatnom brzinom – proizvodi preko milion neuronskih veza svake sekunde! Na ovaj razvoj utiču mnogi fakori, među kojima su najvažniji odnosi, iskustva i okruženje bebe. Ljubav i bliskost koju roditelj sa detetom gradi od momenta dolaska na svet imaće veoma važnu ulogu u razvoju njegove ličnosti, pozitivnog odnosa prema sebi i razvoju uspešnih odnosa tokom života.

 

Prvi kontakt sa bebom


Najbolji početak za bebu jeste kontakt kože na kožu još na porođajnom stolu. Stavljanje bebe na grudi neposredno nakon rođenja će umiriti bebu nakon proživljenog stresa rođenja, i doprineti uspostavljanju bliskosti između majke i deteta.
 

Možete spustiti bebu na levu stranu grudi, kako bi dete moglo da osluškuje poznate zvuke otkucaja vašeg srca. U idealnoj situaciji, mamu i bebu treba pustiti da neometano uživaju jedna sa drugom što je duže moguće. Držanjem bebe u naručju, maženjem sa njom, brže se uspostavlja i dojenje (iako beba možda neće odmah početi da sisa).

 

(nastavak ispod)


reklama


 

I tata je jednako važan


Prvi momenti su po prirodi stvari rezervisani za mamu i bebu, ali u idealnim uslovima i tata će biti tu, a njegovo prisustvo će biti podjenako važno kao i mamino. Očevi koji su prisustvovali rođenju mnogo su lakše i brže uspostavljali bliskost sa bebom.


Odnos sa detetom upravo počinje njegovim dolaskom na svet, a bliskost je intenzivnija i dublja ukoliko je tata bio uključen u sva dešavanja tokom trudnoće i porođaja, i kasnije učestvovao u svim aktivnostima sa bebom.

 

Fizički dodir


U prvim danima, nedeljama i mesecima po rođenju, bebi je pored podmirenja osnovnih fizioloških potreba (redovnih obroka, sna i nege), najvažniji fizički dodir.
 

Bebe koja se redovno maze i drže u naručju, imaju jače neuronske veze i njihovo opšte stanje je bolje. Poznato je da deca kojima je uskraćen fizički dodir proživljavaju mnoštvo negativnih zdravstvenih posledica tokom detinjstva i kasnije - od manje telesne težine do emocionalnih poremećaja kao što su anksioznost i depresija.

 

Istraživanja dece uzrasta od 7 do 9 godina koja su prethodno praćena u pretškolskom uzrastu pokazala su da deca kojima su roditelji ili staratelji pružali više pažnje imala deblji hipokampus (moždana struktura koja ima važnu ulogu u regulaciji emocija i ponašanja) u odnosu na decu kod kojih je ovakva pažnja izostala. Jači hipokampus je povezan sa boljom memorijom, boljom koncentracijom, te sposobnošću da se sačuva naučeno.


Mnogostruko korisno dejstvo dodira za bebu je nemoguće dovoljno naglasiti. Bebama dodir pomaže da smirenije i bolje spavaju, što doprinosi bržem razvoju mozga. Dodatna korist fizičkog dodira je izloženost bakterijama na koži majke i oca koja pomaže razvoju imunog sistema.

 

 

Razvoj mozga kod beba od 0 – 3 meseca


Upoznajte svoju bebu


Ovo je vreme kada se beba i vi upoznajete. Beba uči da se oseća sigurno i komotno u vašem okruženju. Posmatrajte svoje dete. Probajte da prepoznate signale koje vam šalje. Beba uči da komunicira sa vama koristeći glas i pokrete tela. Naučite da odgovarate na ove signale.


Kada beba plače, pokušajte da ustanovite koje su njene potrebe i da na njih odgovarate. Ne ostavljajte bebu da se sama smiri, već je tešite čak i kada ne znate zašto plače. Ovim ne možete razmaziti bebu. Držanje i umirivanje bebe kada je uznemirena čini da se ona oseća sigurno, bezbedno i voljeno, čak i kada vam se ponekad čini da su vaši napori uzaludni i da ne znate kako da joj pomognete.


Imajte u vidu da će vaše dete na ovaj način naučiti da samo sebe umiruje jednog dana.

 

Kreirajte bebine prve doživljaje sveta oko sebe


Prva dva meseca vaša beba će najveći deo vremena provoditi spavajući, te je sada najbitnije da joj obezbedite kvalitetan i miran san. U trenucima kada je budna, upoznajte je polako sa njenim okruženjem. Stvorite prijatnu atmosferu u sobi i ukrasite je dekoracijama i igračkama prilagođenim uzrastu, živih, vibrantnih boja i tekstura.


Instinktivno, beba će reagovati na mamin i tatin glas, koje je upoznala još tokom boravka u stomaku. Beba je u stanju da odmah po rođenju prepoznaje mamin i tatin miris, kao i siluete oba roditelja. Pevajte joj i puštajte prijatnu muziku. To će za nju biti znaci da se nalazi u sigurnom i toplom okruženju.

 

Omogućite bebi da pokreće telo


Često odmotavajte bebu i oslobodite je odeće. Beba će sa uživanjem mahati rukama i nogama, protežući i vežbajuči mišiće nogu, ruku i vrata.

Više o dobrim praksama za razvoj deteta u ovom periodu:

1. mesec

2. mesec

3. mesec

 

Razvoj mozga kod beba od 3 – 6 meseci


Pričajte sa bebom


U prva dva meseca većina bebinih pokreta i grimasa je refleksna. Sa uzrastom raste i bebina pažnja, te od trećeg meseca možete očekivati prvu povratnu reakciju bebe, i prve prave osmehe koji će vam biti siguran znak njene bezuslovne ljubavi.


Beba u ovom periodu upoznaje različite izraze lica i tonove glasa, koje će pokušati da imitira. Sada možete da vodite i “ozbiljniju” komunikaciju sa bebom, jer je verovatnije da će odreagovati nekim glasom ili grimasom. Posmatrajte ove bebine izraze i odgovarajte na njih.


Počećete da primećujete da beba sa pažnjom sluša kada neko priča. Kada nastupi tišina, ona će proizvesti neki zvuk i čekati vaš odgovor. “Razgovaranjem” sa bebom na ovaj način razvijate i produbljujete komunikaciju sa bebom.


Ovo je takođe početak razvoja govora. Detetov mozak se priprema za govor dugo pre nego što dete izusti prvu smislenu reč. A istraživanja su pokazala da deca sa kojima se najviše priča imaju kasnije najširi vokabular.


Pokušajte da bebi ne pokazujete ljutite izraze lica - osim što ne razlikuje takvu vrstu emocije, može se desiti da se uplaši. Takođe, buka, vikanje i glasni zvuci mogu narušiti bebin mir i raspoloženje.


Sjajan način za stimulisanje jezičkih veština jeste da pevate bebi. Dete najpre slušanjem, a kasnije i pevanjem (ponavljanjem) lakše usvaja nove reči i fraze. Ovo je ujedno sjajna zabava i za vas i za bebu.

 

Upoznajte dete sa različitim predmetima


Prvi koraci u održavanju bebine pažnje jesu igre sa predmetima različitih oblika i boja. Kako se bebina muskulatura bude opuštala, moći će da prihvati igračke koje joj pružate.


Od četvrtog meseca, beba će moći da razlikuje predmete jarkih boja od okoline i oni će joj naročito privlačiti pažnju. Primetićete njenu zainteresovanost ukoliko joj iznad krevetića okačite muzičku vrtešku ili joj prilikom kupanja ubacite nekoliko gumenih igračkica sa kojima može da se igra dok je kupate. Ne zaboravite da i tokom kupanja možete aktivno komunicirati i igrati se sa bebom.
 

Stimulišite bebine pokrete


Beba otkriva svoje telo i uči da ga kontroliše. Da biste pospešili razvoj novih veština kao što su okretanje i puzanje, stavljajte bebu u različite položaje.


Od petog meseca, beba se polako priprema za prvi veliki uspeh - sedenje. Ne postoji jedinstveno vreme kada bi beba trebalo da počne da sedi. Kod nekih beba taj korak se dostiže brže, a kod nekih sporije. Ono što vi, kao roditelj, možete da učinite jeste da potpomognete njene napore tako što ćete se raspitati o vežbicama i pokretima koji se preporučuju za podsticanje ove vrste aktivnosti i da redovno, uz muziku i igru, ponavljate pokrete zajedno sa bebom, kako biste joj olakšali savladavanje ovog važnog koraka.

 

Uvedite rutine


Beba se polako navikava na svet oko sebe i spremna je za usvajanje svakodnevnih rutina, kao što su spavanje i hranjenje u određeno vreme.


Pomozite bebi da nauči da je vreme za spavanje time što ćete raditi iste stvari svakodnevno, kao što je na primer uveče prvo kupanje, pa hranjenje, pa tek onda uspavanka. Ili recimo pevajte posebnu pesmu kada se pripremate da nahranite bebu. Svaki put kada je čuje, beba će znati da stiže mleko. Ovakve rutine bebu umiruju, a pomažu joj i da nauči da sačeka.


Više o dobrim praksama za razvoj deteta u ovom periodu:

4. mesec

5. mesec

6. mesec

 

Razvoj mozga kod beba od 6-9 meseci

 

Razvijajte malog istraživača


Ovo je vreme kada beba počinje aktivno da istražuje i otkriva. Ono što vi kao roditelj možete da uradite je da podržite potrebu deteta za istraživanjem, time što ćete joj na bezbedan način omogućiti da otkriva svet i stvari oko sebe. Dajte joj slobodu da se nezavisno kreće i otkirva šta sa telom može da postigne.

 

Podržite učenje


Beba uči posmatrajući i imitirajući šta odrasli rade. Krajem ovog perioda beba će možda želeti da se sama podiže pridržavajući se za nameštaj. Ili će probati da se sama hrani, pa joj možete dati komadiće bezbedne hrane, kao što je banana, kako bi vežbala hvatanje.


Beba takođe uči da razmišlja i rešava probleme. Kada nešto ispusti, ona posmatra gde je to otišlo. Možete joj dati bezbedne predmete ili igračke prilagođene uzrastu (npr. igre sa efektom uzrok-posledica) koje može da istražuje.

 

Aktivno komunicirajte sa mališanom


Beba sa 7 meseci otkriva: Kada se nasmejem, mama se i meni nasmeje! Sa 9 meseci beba otkriva: Kada podignem ruke ka tati, on će znati da želim da me podigne. Beba se trudi da uspostavi komunikaciju. Hrabrite je u tome tako što ćete rečima, umesto nje, opisivati šta beba trenutno radi, šta posmatra, kako se oseća.

 

Upoznajte bebin karakter


U ovom periodu polako dolazi do izražaja ličnost, pa posmatrajte kako beba reaguje na zvuke, prizore i društvene aktivnosti. Možda vaša beba voli dosta buke i aktivnosti, ili joj više prija tišina i mir. Možda želi da aktivno učestvuje u dešavanjima oko nje, ili više voli da bude u ulozi posmatrača.  
 

Više o dobrim praksama za razvoj deteta u ovom periodu:

7. mesec

8. mesec

9. mesec

 

Rzvoj mozga kod beba od 9-12 meseci

 

Pokažite bebi da je razumete


Bebe u ovom periodu aktivno koriste pokrete i glasove kako bi roditeljima objasnila šta žele, npr. pružajući vam knjigu kada želi da joj čitate. Bebe sada razumeju mnogo reči. Imenujte stvari koje beba gleda ili pokazuje.

 

Pomozite bebi da uči


Ona sada puzi i možda pokužava da se podigne. Dajte bebi dovoljno vremena i prostora da uvežbava nove veštine. Beba voli da ponavlja stvari iznova i iznova. Ali pružite joj podršku kada treba da nauči nešto novo. Ako samo lupa kockama jednu o drugu, pokažite joj kako recimo može da ih naslaže ili poređa.

 

Probudite sva čula


Podstaknite bebu da koristi sva svoja čula. Neka dodirne kocku leda i primeti kako se topi. Neka čuje kako šušti suv list kada ga drobite prstima. Ili napravite zvečke tako što ćete u jednu platičnu posudu staviti zrna pirinča, a u drugu zrna pasulja, i dajte bebi da se igra. Ovako će beba moći da primeti kako one zvuče drugačije.


Više o dobrim praksama za razvoj deteta u ovom periodu:

10. mesec

11. mesec

12. mesec

 

Na kraju znajte da u prvih 12 meseci  ne možete preterati u  izražavanju ljubavi i nežnosti detetu, pružanju utehe kada je uznemireno. Ovim sasvim sigurno nećete razmaziti dete. Jedini način da pomognete detetu da izraste u radoznalu, samopouzdanu i sposobnu ličnost jeste da mu pružate stalnu, pouzdanu i bezuslovnu ljubav i podršku. Upravo time ćete dete naučiti da isamo jednoga dana formira pozitivne odnose i veruje u sebe.    
 


 

Ovaj tekst je inspirisan nacionalnom kampanjom Unicefa "Svaki trenutak je važan", a koja ima za cilj širenje društvene svesti o značajnom uticaju koje neposredno okruženje deteta ima na njegov razvoj. Na bazi najnovijih istraživanja o posledicama stresa iz ranog detinjstva po ličnost odrasle osobe, važno je uzeti u obzir sve činioce (psihološke, sociološke i fiziološke) koji samo zajedno, u sinergiji, omogućavaju stvaranje optimalnih uslova za pun potencijal razvoja ličnosti.

 

Izvor slike: Shutterstock; Sciencecedaily.com; Hiamag.com; Pexels

Zašto nastupaju napadi besa kod dece?
Zašto nastupaju napadi besa kod dece?
Razumevanje jezika tokom prve godine života
Razumevanje jezika tokom prve godine života
Kako odgajiti spiritualno dete?
Kako odgajiti spiritualno dete?

Planirajte i pratite razvoj vaše trudnoće, bebe ili deteta

Registrovanjem na sajtu bebo.club dobijaćete personalizovane stručne tekstove prilagođene vašoj kategoriji.