Lorem Ipsum is simply dummy text of the printing and typesetting industry.

Bebo club share

Lorem Ipsum is simply dummy text of the printing and typesetting industry.

Naslovna / Imam dete 1-3 / Razvojne faze deteta / Osnove rane edukacije deteta

Osnove rane edukacije deteta

Montesori

U OVOM ČLANKU:

Rano detinjstvo i učenje

Montesori program

Kako uče bebe

Šta roditelji mogu da učine


Rana edukacija deteta

 

Pod terminom “rano detinjstvo” se podrazumeva period do osme godine života. Od svog rođenja do osme godine života dete prolazi kroz fazu veoma brzog rasta i razvoja. U tom periodu se ono razvija brže nego u bilo kom drugom trenutku života i zbog toga je taj period kritičan. Važne osnove se postavljaju - za razvoj socijalnih veština, samopouzdanja, pogleda na svet, moralnih vednosti, ali i kognitivnih sposobnosti.

 

Mala deca uče otkrivajući i ponavljajući  pokrete, krećući se po različitim podlogama, dodirom dolazeći u kontakt sa različitim materijalima, padajući i ustajući, prevrćući se, praveći i ispravljajući greške… Ona uče čak i gledajući i slušajući i uopšte izlažući sva svoja čula različitim stimulacijama. Svako iskustvo je dragoceno. Upravo zato i kažemo da rana edukacija postoji u svim kulturama na planeti, bez obzira na to koliko su one razvijena. 

 

Rano detinjstvo i učenje

Iako je uvek postojala u praksi, kako u razvijenim tako i u manje civilizovanim društvima i delovima planete, rana edukacija nije postojala kao termin. Zašto je to tako i kada smo počeli da razmišljamo o njoj kao terminu? Da li se to desilo onda kada je društvo počelo da je zanemaruje?

Ubrzani ritam života, sve više obaveza koje su nametnute roditeljima i duže radno vreme, ne ostavljaju roditeljima previše vremena da provedu sa decom. S druge strane, razvoj tehnologije i sredstava za komunikaciju je omogućio roditeljima da deca budu zabavljena dok oni obavljaju neophodne kućne poslove. 

Sedeći sve više ispred ekrana, deca sve manje dolaze u kontakt sa svakodnevnim kućnim i životnim aktivnostima. Na taj način ona bivaju uskraćena učenja i sticanja dragocenih iskustava.

Zbog svega toga je važno da roditelji u ovom periodu posvete pažnju ranoj edukaciji. 

 

Montesori program


Montesori program je metod obrazovanja u ranom detinjstvu koji se bazira na zadatim aktivnostima kojima se dete bavi igrajući se. Akcenat metode je na učenju i sticanju saznanja i značajnih životnih iskustava. Igre i aktivnosti se organizuju u grupama, tako da se deca uče saradnji.

Tokom nastave deca se stimulišu da prave kreativne izbore za vreme igre i učenja. Sa decom se radi u grupama, ali i individualno, kako bi im se pomoglo da steknu znanja o svetu koji ih okružuje i razviju maksimum svog potencijala. 

U okviru ove metode deca koriste različite materijale koji im pomažu da ovladaju različitim  veštinama, da steknu iskustva, postanu samostalna, nauče da istražuju i postanu slobodni i samodisciplinovani.

Mnoge predškolske ustanove danas rade po Montesori programu, a mnogi pedagozi ga smatraju najboljom obrazovnom metodom za predškolsku decu.

 

Ko je Marija Montesori


Marija Montesori (1870-1952) je jedna je od prvih žena u Italiji koja je postala doktor medicine. Na početku karijere radila je kao asistent na psihijatriji na Univerzitetu u Rimu.  Svoje obrazovne metode je isprva primenjivala u radu sa decom sa invaliditetom, a kasnije i sa zdravom decom. 

Kroz rad sa decom, Marija Montesori je brzo shvatila da prirodni razvoj dece dolazi samo ako deca provode vreme u okruženju koje podržava takav razvoj. U tom slučaju deca imaju moć da sama sebe obrazuju. Taj proces je ona kasnije nazvala samoobrazovanjem. Ona je smatrala da je sistem školstva otuđen od savremenog društvenog života. 

Svojim delovanjem Montesori je uspela da otelotvori osnovno polazište savremene pedagogije – ne treba da poučavamo dečiji um “već da mu pomognemo da se sam razvije.” 

Najvažnije iskustvo koje je stekla u radu je postizanje tzv. normalizacije kod deteta. Pojam koji je u pedagogiju uvela označava fenomen koji se rađa u detetu onda kada se ono duboko i celom svojom ličnošću skoncentriše na aktivnost koju samo izabralo. “U takvog deteta iščezava karakterni poremećaj i neprimereno ponašanje, ono postaje smireno i zadovoljno” - rekla je Montesori.

 

“Detetu nije potrebno ni pretiti ni laskati; samo mu treba obezbediti normalne uslove za život.” - Marija Montesori

 

Osim što je do detalja razvila program i metod obrazovanja dece u ranom detinjstvu Marija Montesori je razvila i metode obrazovanja za decu stariju od 12 godina.

Rad Marije Montesori je veoma značajan, kako za pedagogiju, tako i za oblast mentalnog zdravlja dece. Napisala je preko 50 knjiga i priručnika na temu obrazovanja i vaspitanja dece.
 


Pročitaj još:


                           

Kako uče bebe


Čim se rode, bebe počinju da uče i stiču saznanja o svetu koji ih okružuje. Mnogi stručnjaci upozoravaju roditelje da u ovom najranijem periodu već počnu da razmišljaju o njihovom sticanju znanja.

Kao što smo već rekli, u najranijem uzrastu deca uče tako što bivaju čulima izložena različitim stimulacijama.

U prvih mesec dana života beba vidi mutno, kao da ima dioptriju +20. Ona primećuje samo jake kontraste. Dr Ranko Rajović, autor NTC sistema učenja upozorava da današnji trend uređenja, koji diktira dominaciju jedne pastelne boje u bebinoj sobi, može detetu uskratiti značajnu stimualaciju i sticanje saznanja. Zato on savetuje da za bebinu sobu  umesto jednolične roze ili plave boje odaberete šarenu opciju.

Dr Ranko Rajović, govoreći o najčešćim greškama roditelja kada je u pitanju usporavanje intelektualnog razvoja deteta, takođe ističe da bebe nikako ne treba sputavati da puze i da se igraju na podu. Iz straha da beba ne isprlja ruke ili da nešto sa poda ne stavi u usta, neki roditelji brane igru na podu. Prema rečima dr Rajovića dete se, puzeći i igrajući na podu, rukama oslanja o podlogu, a takav pritisak na dlan aktivira određene delove mozga koji su važni za kasniju inteligenciju. 


 

Šta roditelji mogu da učine


Dalje dr Rajović savetuje roditelje da nikako ne zaborave dečju igru. Deca uskraćena klasičnih dečjih igara i pokreta uskraćena su i sticanja saznanja.

Ako dete želi da se vrti oko sebe treba ga pustiti jer rotacija pomaže u razvoju nervnih puteva. Treba mu samo obezbediti bezbedno okruženje.

Dobro bi bilo da dete leto provede (ako postoji mogućnost) kod bake ili deke na selu, da trči po livadama, da pravi venčiće od cveća, da osmišljava igre sa vršnjacima i da pomaže u seoskim poslovima.

Roditelji mogu doprineti ranom obrazovanju deteta tako što će ga uključiti u svakodnevne poslove i aktivnosti u kući, naravno prema mogućnostima. U zavisnosti od svojih godina dete može da: obriše prašinu, očisti terasu, prošeta psa, nahrani kućne ljubimce, spremi doručak ili večeru, zalije cveće, postavi sto za ručak, usisa svoju sobu, iznese smeće, skuva čaj, sklopi policu, obriše prozor...

 


Foto: Shutterstock

Izvori: NTCučenje, Samoobrazovanje.rs

Zašto nastupaju napadi besa kod dece?
Zašto nastupaju napadi besa kod dece?
Kako odgajiti emocionalno inteligentno dete?
Kako odgajiti emocionalno inteligentno dete?
Kako se ponaša hiperaktivno dete?
Kako se ponaša hiperaktivno dete?

Planirajte i pratite razvoj vaše trudnoće, bebe ili deteta

Registrovanjem na sajtu bebo.club dobijaćete personalizovane stručne tekstove prilagođene vašoj kategoriji.