Lorem Ipsum is simply dummy text of the printing and typesetting industry.

Bebo club share

Lorem Ipsum is simply dummy text of the printing and typesetting industry.

Naslovna / Imam bebu 0-1 / Ishrana bebe / Prve kašice za bebu: vodič za izbor namirnica

Prve kašice za bebu: vodič za izbor namirnica

Hrana za bebe

U OVOM ČLANKU:

Osnovne smernice za prve kašice

Namirnice za bebu:

Od 4 do 6 meseci (prva faza)

Od 6 do 8 meseci (druga faza)

Od 8 do 12 meseci (treća faza)

Najčešća pitanja:

Namirnice koje se uvode kasnije od ostalih

Alergeni u ishrani - kako ih uvoditi? 

Žitarice sa glutenom - kada ih uvoditi?

Pirinčane ili ovsene žitarice - koje su bolje?

Kako pripremati žitarice?

Kašice ili pasirani obrok - šta je bolje?

Pšenica - kada je uvesti?

Meso - kada ga uvoditi i kako ga pripremati?

Voda - kada se može davati bebi?

Orašasto voće - kada i kako uvesti u bebinu ishranu?

Jaje - kako ga bezbedno uvesti?

So i šećer u bebinoj hrani - kada ih uvoditi?

Začini - kada ih uvesti u bebinu ishranu?

Med - kada se može davati bebi?

Pasta i testenina - kada beba može da ih proba? 
 

OSNOVNA PRAVILA UVOĐENJA NOVE NAMIRNICE

 

VIDEO: Prva pomoć bebi koja se guši

 


Prve kašice za bebu: vodič za izbor namirnica

 

U prvih godinu dana bebinog života veoma je važno kakve ćete odluke donositi u pogledu njene ishrane.
 

Ovo je period u kome dete raste brže nego ikada posle. Uvođenje raznovrsnih namirnica u pravo vreme, ali i stvaranje zdravih navika u ishrani od samog početka, postaviće najbolju osnovu za ceo život.

 

nastavak ispod


reklama



Vaše mleko ili adaptirana formula pružaju bebi sve nutrijente koji su joj neophodni za zdrav rast i razvoj u prvih 6 meseci, ali nastavljaju da budu najvažniji izvor nutrijenata i tokom cele prve godine.

 

Osnovne smernice za uvođenje prvih kašica

 

  • Posavetujte se sa pedijatrom oko pravog vremena za uvođenje čvrstih namirnica za vašu bebu. Ako previše rano počnete sa uvođenjem čvrstih namirnica, to može dovesti do problema sa gojaznošću kasnije, a nutrijenti iz hrane bebi neće koristiti više nego što ih već dobija iz mleka.
     
  • Ključno je važno da procenite da li je vaša beba spremna na uvođenje čvrste hrane. Najčešće je to u periodu od 4 do 6 meseci, a u idealnim okolnostima beba bi trebalo da se hrani isključivim dojenjem u prvih 6 meseci. Nikakva čvrsta hrana ne bi trebalo da se nudi bebi pre 4. meseca.
     
  • Počnite polako i budite strpljivi - uvođenje čvrste hrane je proces. Da bi se beba lakše navikla na nov način ishrane, najbolje je da obrok započenete dojenjem ili formulom, zatim sa malo kašice (ne više od pola kašikice u početku) i zatim završite ponovo sa dojenjem ii formulom. Ako beba okreće glavu i ne želi više, nemojte je dalje nuditi.
     
  • Za početak neka čvrsti obrok bude jednom dnevno, najbolje ujutru - jer je beba uglavnom tada najviše gladna, a i da biste mogli da ispratite eventualne alergijske reakcije tokom dana.
     
  • Držite se iste namirnice 3 do 4 dana, pre nego što ponudite narednu. Ovo je jedini način da otkrijete da li će beba imati alergijsku reakciju na određenu namirnicu.
     
  • Dajte dovoljno prilika da beba zavoli novu namirnicu. Ovo nekada znači i dvadeset pokušaja pre nego što je prihvati. Ukoliko odbija da je proba ili je pljuje, nemojte insistritati, već probajte ponovo neki drugi put. Budite uporni, većina stručnjaka i roditelja se slaže da su sve šanse da će beba prihvati namirnicu samo ako je dovoljan broj puta ponudite.
     
  • Nemojte soliti bebinu hranu, ni dodavati šećer. Beba dobija dovoljno ovih sastojaka iz majčinog mleka ili adaptirane formule, a svako drugo dodavanje može naškoditi njenom zdravlju. Nakon uzrasta od godinu dana bebinu hranu možete malo soliti. 
     
  • Većinu namirnica možete ponuditi bebi od samog početka, čak i ako spadaju u alergene, uz pridržavanje preporuka o bezbednosti. Postoje brojne prednosti od ranog uvođenja što šireg spektra namirnica.

 

(nastavak ispod)


Pročitaj još:


 

Ukoliko vaša beba pokazuje znake spremnosti, i ukoliko ste dobili saglasnost pedijatra, možete probati da ponudite bebi prve zalogaje.

 


DA LI STE ZNALI?

Većina zdravih beba su u periodu od 6 do 7 meseci razvojno spremne da savladaju veštinu samostalnog hranjenja (“baby-led weaning”).

Postoje brojne prednosti ako date bebi da pokuša da se sama hrani od početka. Ipak, imajte u vidu da je potreban dodatni oprez sa vaše strane, zbog rizika od gušenja. Zato bebi dajte samo one komade koji su dovoljno meki da može da žvaće nepcima pre nego što ih proguta. I obavezno budite uz nju tokom hranjenja. 


 

 

Namirnice za bebu od 4 do 6 meseci (prva faza)

 

Uglavnom se savetuje da prve kašice budu na bazi žitarica. Ali, čim beba prihvati jednu vrstu žitarice, možete početi sa uvođenjem povrća i voća -  bez daljeg odlaganja.


Žitarice (ne mešavine, već jedna vrsta):

 

pirinač

 

ovas

 

ječam

 

proso

 

heljda

 

spelta

 

raž
 


 

ŽITARICE

 

 

Beba se rađa sa određenim nivoom gvožđa koji prirodno počinje da opada u narednim mesecima.  Najniži nivo gvožđa se poklapa sa periodom kada beba počinje da uzima čvrstu hranu.

Nerafinisane žitarice od celog zrna, obogaćene gvožđem, idealna su prva hrana, naročito za dojene bebe (gvožđa ima u adaptiranoj formuli, ali ga nema dovoljno u majčinom mleku).



(nastavak ispod)


Pročitaj još:


 

Kako pripremati žitarice?


Možete praviti kašicu od žitarica tako što ćete dodavati svoje mleko ili adaptiranu formulu. Kako se beba bude navikavala na novu teksturu hrane, postepeno možete smanjivati količinu mleka kako bi kaša postajala gušća.


Nemojte nikada tečnu kašu bebi davati u flašici, jer postoji rizik od gušenja!

 

Da li su bolje pirinčane žitarice ili ovsene žitarice?


I jedne i druge su bezbedne i zdrave opcije za većinu beba. Godinama se smatralo da su priničane žitarice najbolja opcija za bebinu prvu čvrstu hranu, jer su lako svarljive i lako se pripremaju.

Kod beba sa refluksom, doktori često preporučuju da se u izmlazano mleko ili adaptiranu formulu  doda mala količina ovsenih žitarica radi zgušnjavanja i sprečavanja vraćanja mlečnog obroka.

 



 

Pšenica kao najčešći alergen


Alergija na pšenicu je veoma česta alergija kod male dece. Alergijska reakcija se tipično ispljava u minutima ili satima nakon izloženosti. Simptomi mogu ličiti na intoleranciju na gluten, pa je važno da dete dobije pravu dijagnozu i terapiju. 

Zbog velikog alergijskog potencijala, preporuka je da se pšenica uvodi u veoma malim količinama i uz prethodno savetovanje sa pedijatrom.    

 

Kada uvoditi žitarice koje sadrže gluten?


Ukoliko pedijatar ne preporuči drugačije zbog posebnog razloga, nema razloga da odlažete uvođenje žitarica sa glutenom u ishranu vaše bebe.

Ukoliko u porodici postoje slučajevi intolerancije na gluten, odnosno celijakije, pedijatar će možda posavetovati da sačekate sa uvođenjem glutena do bebinog prvog rođendana.

Istraživanja su pokazala da ovakvo čekanje sa uvođenjem glutena može odložiti nastupanje intolerancije - iako to neće sprečiti da do nje dođe kasnije, ukoliko postoji sklonost.

 

(NAZAD NA SADRŽAJ)


 

 

Namirnice za bebu od 6 do 8 meseci (druga faza)


Ukoliko je beba počela da uzima čvrstu hranu ranije, recimo već sa 4. meseca, možete početi sa uvođenjem voća i povrća i pre 6. meseca. 

 

 

Žitarice: kinoa, amarant, pšenica (ČEST ALERGEN)


Batat


Brokoli


Čičoka


Krompir


Banana (RELATIVNO ČEST ALERGEN)


Avokado


Jabuke


Kruške


Bundeva


Boranija


Šargarepa


Kajsije


Mango


Nektarine


Breskve


Paškanat


Grašak


Tikvice


Šljive


Suve šljive


Piletina


Ćuretina
 

Riba (ČEST ALERGEN)


Jogurt (ČEST ALERGEN)
 

Kefir (ČEST ALERGEN)

 


 

Kašica ili pasirani obrok?

 

Kašice


Prvi obroci se uglavnom daju u što tečnijem, kašastom obliku i podrazumevaju dobro izblendirane namirnice, pomešane sa vašim mlekom, adaptiranom formulom ili vodom. Kasnije, kada se uvedu, to mogu biti i jogurt ili kefir.

Kako se beba bude navikavala na kašastu hranu, jako je važno da počnete da smanjujete količinu tečnosti kako bi se beba navikavala na gušće teksture. 

 

Pirei


Pasirani obrok podrazumeva pasiranje viljuškom ili kraću obradu u blenderu sa malo tečnosti - koliko je potrebno da dobijete odgovarajuću teksturu. 

Za pasirani obrok, sve namirnice treba da budu dovoljno meke.

One koje su prirodno meke (zrele kruške, banana, zreli avokado) možete odmah ispasirati viljuškom, a tvrđe namirnice (šargarepa, jabuka, krompir, batat) prethodno skuvajte ili ispecite da postanu meke.  
 



MESO

 

 

Kako pripremati meso?

 

Preporučuje se da se meso što ranije uvede u bebinu ishranu, zbog toga što ima drugačiju teksturu od povrća i voća koje je beba već probala, pa se može desiti da odbije meso ukoliko se predugo čeka.

Najbolji način da bebi ponudite meso jeste da ga iseckate na manje komade, dobro skuvate i izblendirate zajedno sa kašom od krompira ili drugog povrća (i voća!) koje beba već jede. 

Postepeno zgušnjavajte obrok, ali se trudite da meso ne bude u komadima ili dužim tračicama koje mogu da se zaglave u bebinom grlu. 
 



VODA

 

 

Kada se bebi može davati voda?


Za bebu ispod 6 meseci dovoljno je majčino mleko ili adaptirana formula, čak i kada su vrućine. Ukoliko joj dajete vodu, ili mleko razređujete sa vodom, beba će unositi manje nutrijenata, što je rizično po njeno zdravlje i napredak.


Ako vaša beba ima 6 meseci i počinje da uzima čvrstu hranu, možete joj ponuditi nekoliko gutljaja vode iz šolje tokom obroka. Beba će na ovaj način početi da uči da pije iz šolje, a voda će pomoći u sprečavanju zatvora do koga neretko dolazi u periodu navikavanja na nemlečnu ishranu.


Voda koju dajete bebi može biti sa česme, samo je važno da bude prokuvana i ohlađena. Nakon 12 meseci više nema potrebe da prokuvavate vodu sa česme.


Detetu možete davati i flaširanu niskomineralnu vodu ili specijalnu vodu za bebe.

 

(NAZAD NA SADRŽAJ)


 

 

Namirnice za bebu od 8 do 12 meseci (treća faza)

 

Žitarice: kukuruz u obliku palente, kukuruznog brašna


Asparagus


Cvekla


Borovnica


Dinja


Lubenica


Karfiol


Trešnje


Kokos


Brusnica


Patlidžan


Smokve


Grožđe


Kivi


Paprika


Repa


Pasta


Sir (ČEST ALERGEN)


Jaja (ČEST ALERGEN)


Govedina


Svinjetina


Morski plodovi - rakovi, školjke (ČEST ALERGEN)


Kupus


Kelj


Keleraba


Prokelj


Orašasto voće - uz preporuke o bezbednosti

 



ORAŠASTI PLODOVI

 

 

Kako bezbedno uvesti orašaste plodove u bebinu ishranu?

 

Orašasti plodovi spadaju u visoko rizičnu hranu za bebe zbog:

  • opasnosti od gušenja
     
  • opasnosti od alergijske reakcije

 

Ipak, to ne znači da ne postoje koristi od njihovog uvođenja.


Najnovije preporuke su da je bolje da se ne odlaže uvođenje alergena u ishranu. Rizik od alergije se zapravo smanjuje ukoliko se alergeni uvedu što ranije, a to se odnosi i na decu sa povišenim rizikom od razvoja alergije.
 

Ipak, zbog visokog alergijskog potencijala, potreban je poseban oprez pri uvođenju hrane na bazi kikirikija i drugih orašastih plodova, pa se obavezno posavetujte sa pedijatrom pre nego što ih ponudite vašoj bebi.
 

Pre 4. godine nemojte detetu davati cele orašaste plodove, zbog ozbiljnog rizika od gušenja.


Da biste izbegli ovaj rizik, orašasto voće možete samleti i dobro umutiti i sjediniti sa standardnom bebinom kašom.


Drugi način je da ponudite namirnicu kroz namaz, kao što je puter od kikirikija. Zbog veoma guste i lepljive teksture koju će beba teško progutati, možete ga rastvoriti sa vodom i uz pomoć blendera ili miksera sjediniti sa kašom. 
 


 


JAJE

 

 

Kako bezbedno uvesti jaje?


Jaje spada u česte alergene. I belance i žumance mogu dovesti do alergijske reakcije, ali belance ima veći alergijski potencijal.  


Zato je najbolje da prvo uvedete žumance, i to u maloj količini. Možete ispasirati 1/8 (osminu) skuvanog žumanca u bebinu standardnu kašu. Nakon nekoliko dana počnite da postepeno povećavajte količinu dok ne dođete do celog žumanca koje ćete umešati sa bebinim obrokom.


Kada beba napuni godinu dana, ili ranije uz saglasnost pedijatra, možete bebi dati i kuvano belance.
 

Da biste smanjili rizik od infekcije salmonelom, veoma je važno da jaja budu dobro termički obrađena.
 

(NAZAD NA SADRŽAJ)


 

 

Namirnice koje se uvode kasnije od ostalih 


Citrusi (limun, pomoranža, mandarina) - citrusi se uvode kasnije zbog toga što beba treba da bude dovoljno vešta da ih sažvaće, ali i zbog veće kiselosti koja može izazvati iritacije na koži (pelenski osip i osip oko usta). Takođe prerano uvođenje može pojačati simptome kod beba sa refluksom. Citrusi spadaju u relativno česte alergene. 


Spanać - iako se može uvesti i ranije u umerenoj količini, spanać (naročito svež) ima visoke nivoe nitrata koji, ukoliko se spanać često unosi, mogu poremetiti nivo kiseonika u krvi bebe. Zbog ovoga, pedijatri uglavnom savetuju kasnije uvođenje spanaća. 


Jagode - jagode mogu izazvati izraženiji ojed kod beba zbog kiselosti. Takođe, potreban je oprez jer predstavljaju rizik od gušenja, pa je najbolje da iseckate ili izgnječite jagodu pre nego što je date bebi da je proba. Jagoda spada u relativno česte alergene. Ukoliko je beba nedavno imala alergijsku reakciju na neku namirnicu, najbolje je da se posavetujete sa pedijatrom o pravom vremenu za uvođenje jagoda (i drugih alergena).  


Paradajz - takođe može izazvati jači pelenski osip zbog kiselosti. Potreban je i oprez u serviranju, jer paradajz, naročito čeri, nosi rizik od gušenja. Možete ga prethodno zgnječiti ili bebi dati krišku da sisa i gnječi desnima, ili ga ponuditi kao pire. 


Sočivo, pasulj - ove namirnice mogu pasti teško na bebin stomačić, pa se njihovo uvođenje preporučuje kasnije, kada se beba navikne na većinu ostalih namirnica.


Ananas - možete ga ponuditi bebi i ranije, ali je moguće da izazove pelenski osip zbog pojačane kiselosti. Ukoliko se ovo desi, sačekajte neki mesec pre nego što ga ponudite ponovo. 


Kravlje mleko - zbog nezrelosti bebinih bubrega, kravlje mleko se ne preporučuje pre prve godine života.


Med - zbog rizika od botulizma, med se ne preporučuje pre prve godine života. 
 

 

(NAZAD NA SADRŽAJ)


 

Alergeni u ishrani bebe


Namirnice koje spadaju u najčešće alergene, pa je potreban oprez prilikom uvođenja jesu: 


Kravlje mleko


Jaja


Kikiriki


Ostalo orašasto voće


Riba


Morski plodovi (rakovi, školjke)


Soja


Pšenica

 

Pored navedenih, beba može odreagovati i na neku drugu namirnicu, pa je važno da se držite osnovnih pravila o uvođenju namirnica.

 


reklama


 

Da li je bezbedno bebama nuditi alergene?


U prošlosti su se davale preporuke da se odloži uvođenje alergena. Sada se, naprotiv, preporučuje njihovo što ranije uvođenje, odnosno čim beba počne sa čvrstom hranom.

 

Ovo se odnosi i na bebe koje imaju porodičnu istoriju alergija. Naime, rano uvođenje alergena, pre uzrasta od godinu dana, može smanjiti čak za oko 80% verovatnoću da će se razviti alergija na datu namirnicu do 5. godine - u poređenju sa decom kod koje je namirnica kasnije uvedena.

 

Ipak, uvođenje alergena zahteva oprez, pa je važno da započnete sa veoma malim količinama. Za recimo žumance, to podrazumeva svega osminu kašikice kada ga dajete bebi prvi put. Ukoliko primetite bilo kakve simptome alergijske reakcije (oticanje usana, očiju ili lica, osip, promene na koži, promene u ponašanju), nakon uzimanja nove namirnice, odmah prestanite da je dajete bebi i potražite stručni savet. 


Ukoliko postoji povišen rizik od razvoja alergije na hranu, recimo kod beba sa porodičnom istorijom alergija ili sa ekcemima, veoma je važno da se isprate preporuke pedijatra u pogledu količine i dinamike uvođenja alergena.

 

So i šećer u bebinoj hrani - kada ih uvoditi?


So nije pogodna za bebu pre prvog rođendana. Čak i nakon godinu dana, bebi je dovoljno sasvim malo soli. 

Šećer nije potreban bebama. Ima ga sasvim dovoljno u majčinom mleku ili u mlečnoj formuli, a kasnije i u voću. Dodavanje šećera u hranu i piće, kao ni proizvodi i napici sa šećerom, ne preporučuju se deci pre druge godine života. 

 

Kada uvesti začine u bebinu ishranu?


Da biste bebine obroke oplemenili i učinili ukusnijim, od 6. meseca možete dodavati raznovrsne začine, kao što su: 

  • mirođija (kopar)
  • žalfija
  • kim
  • cimet
  • muskatni oraščić
  • majčina dušica (timijan)
  • lovor
  • origano
  • peršun
  • menta (nana)
  • biber
  • kurkuma
  • bosiljak
  • kari

i većinu drugih začina koji se koriste u kuvanju. Za začine važe ista pravila kao i za uvođenje ostalih namirnica - kada ih uvodite neka to bude jedan po jedan, u razmaku od par dana. 

 

Kada se bebi može davati med?


Iako svi znamo koliko je med zdrava namirnica, ne preporučuje se bebi pre uzrasta od godinu dana, zbog rizika od botulizma - ozbiljnog stanja izazvanog bakterijom koja se može naći u medu.

Za uvođenje meda, ali i drugih slatkih namirnica poput agavinog i javorovog sirupa, najbolje je da sačekate da dete bude bliže drugom rođendanu.  Deca imaju prirodnu sklonost ka slatkoj hrani, pa postoji rizik da se smanji raznovrsnost namirnica koje želi da uzima ukoliko joj se često daje slatka hrana. 

 

Pasta i testenina - kada beba može da ih proba? 


Testeninu možete bebi davati od samog početka uvođenja čvrste hrane. Vodite samo računa da je beba prethodno prihvatila pšenicu i jaje, obzirom da obe namirnice spadaju u česte alergene

Testenina ne stvara poseban rizik od gušenja jer je meka, ali bebi može biti teže da je guta, naročito ako je služite samu, bez sosa. Zato je ili poslužite sa sosom ili poprskajte sa malo ulja. Možete probati da joj umesto špageta ili rezanaca najpre date malo veće komade (npr. farfale ili makarone) koje može lakše žvakati. 

 

Osnovna pravila uvođenja namirnica:

 

  • Uvodite namirnicu jednu po jednu i sačekajte 3 do 4 dana pre uvođenja nove.
     
  • Počnite od minimalnih količina. Možete, na primer, umutiti na vrh kašikice puter od kikirikija u bebinu standardnu kašu. Ukoliko u narednim danima ne dođe do reakcije, možete postepeno povećavati količinu.
     
  • Kada jednom uvedete alergen na koji beba nema reakciju, važno je da nastavite da ga dajete u kontinuitetu, kako bi se održala tolerancija.
     
  • Ukoliko želite da testirate namirnicu pre nego što je beba proba, možete utrljati malo namirnice na bebine usne. Ukoliko nema reakcije nakon nekoliko minuta, možete dati malu količinu bebi i da je proba (nemojte utrljavati na bebinu kožu, jer se na taj način ne može proveriti postojanje alergijske reakcije).
     
  • Ako možete, nastavite da dojite bebu i nakon uvođenja čvrste hrane. Dojenje smanjuje rizik od alergijskih reakcija u kasnijem dobu.


Izvori:
https://www.whattoexpect.com/first-year/feeding-baby/baby-led-weaning/
https://www.nhs.uk/start4life/weaning/what-to-feed-your-baby/around-6-months/
https://www.parents.com/recipes/baby-food/how-to-make-potato-puree-for-babies/
http://www.alergijaija.com/2018/11/28/uvodenje-namirnica-kod-beba-sa-alergijama/
https://www.pregnancybirthbaby.org.au/when-can-babies-drink-water#:~:text=If%20your%20baby%20is%20under,their%20breastmilk%20or%20formula%20feeds.

Foto: 

Freepik, Shutterstock

 

Ishrana bebe - uvođenje čvrste hrane
Ishrana bebe - uvođenje čvrste hrane
Da li su vitaminski suplementi potrebni bebama i maloj deci?
Da li su vitaminski suplementi potrebni bebama i maloj deci?
Alergeni kod beba – Namirnice koje mogu izazvati alergije kod beba i male dece
Alergeni kod beba – Namirnice koje mogu izazvati alergije kod beba i male dece

Planirajte i pratite razvoj vaše trudnoće, bebe ili deteta

Registrovanjem na sajtu bebo.club dobijaćete personalizovane stručne tekstove prilagođene vašoj kategoriji.